Polazna točka izučavanja hrvatske ustavne demokracije donošenje je Ustava Republike Hrvatske od 22. prosinca 1990. godine. Oblik ustrojstva vlasti Ustava Republike Hrvatske određen je kao polupredsjednički sustav, a autori hrvatskog Ustava navode kao uzor Ustav Pete Republike. Uvoz francuskog ustavnog prava 1990. godine nije bio neutralan. Iz originalnog francuskog ustavnog teksta odstranjene su institucionalne prepreke, ustavne institucije za pružanje otpora volji predsjednika republike, a i ustavnopravni uvjeti za prednost predsjednika vlade u političkom sustavu u slučaju kohabitacije, nepodudarnosti parlamentarne i predsjedničke (...) većine. Tekst je nadograđen ustavnim normama nepoznatima originalu. Francuske je ustavne norme bilo potrebno instrumentalizirati, protumačiti i pravno prilagoditi poželjnom političkom cilju: uspostavi djelotvorne državne vlasti u kojoj se nadmoć predsjednika republike širi i na vladu i zakonodavnu vlast. Mit o polupredsjedničkom sustavu poslužio je i za usvajanje odredbi o ustrojstvu vlasti u Ustavu Hrvatske i prilikom izmjene tih odredbi Ustavnim promjenama iz 2000. godine. (shrink)

Prvi del prispevka obravnava besedilno ustavo – in argument namena, s katerim razlagalci včasih radi istovetijo svoje odločitve v konkretnem sporu z voljo ustavopisca. Takšno rabo tega argumenta avtor izpodbije. Z miselnim eksperimentom pa nato utrjuje še, da bi ustavna teorija morala razlikovati med istočasno vplivnimi a) besedilno ustavo, b) predstavnoskladnimi oziroma ideološkimi ustavami in c) habitusom v smislu družbene ustave. | Besedilo je bilo napisano ob dvajsetletnici Ustave RS in objavljeno v jubilejnem zborniku: Igor Kaučič , Dvajset let Ustave (...) Republike Slovenije. Pomen ustavnosti in ustavna demokracija. (shrink)

V tretji knjigi Politike, ene najpomembnejših in vplivnejših politično-filozofskih razprav sploh, se Aristoteles ukvarja z nekaterimi temeljnimi pojmi svojega političnega raziskovanja, npr. z opredelitvijo državljanstva, upravljanjem mesta kot celote, različnimi vrstami ustave, razlikovanjem med krepostjo dobrega človeka in vrlino dobrega državljana ter z razmerjem med političnimi skupnostmi, krepostjo in pravičnostjo. Zlasti prvo in drugo poglavje proučujeta pomen izraza 'državljan', upoštevajoč različne oblike državljanove prisotnosti pri oblasti in odločitvah. Analiza pokaže, da mora dober državljan biti sposoben bodisi vladati bodisi biti vladan, (...) isto pa pričakujemo tudi od dobrega človeka. In the third book of Politics, one of the most important and influential treatises on political philosophy ever written, Aristotle deals with some basic concepts of his political investigations, such as the definition of citizenship, the government of a city as a whole and the different types of regimes, the distinction between the virtue of a good man and the virtue of a good citizen, as well as the relation between political communities, virtue and justice. Particularly the first and second chapter examine the meaning of the word ‘citizen’, considering different kinds of citizen’s commitment to power and general decisions. The analysis shows that the good citizen will need to know both how to rule and to be ruled, and the good person is expected to have this very same capacity as well. (shrink)

V Franciji s v tem obdobju spremenili ustavo. Vanjo so bili vnešeni popolna prepoved smrtne kazni ter nekaj popravkov, ki jih je zahtevala ratifikacija Lizbonske pogodbe. Spremenjena je bila tudi ureditev odgovornosti predsednika republike. Poleg tega je francoski ustavni svet v postopku presoje ustavnosti zakonov podal nekaj opaznih odločitev. V njih je z uporabo tehnike ciljev ustavne veljave večinoma omogočil takšne razlage ustave in zakonov, ki... Preprečevanje kriminalitete. Varnostno pridržanje. Nadzor imigracije. Povratništvo. Mladoletniška kriminaliteta.

SOŠKOVÁ, J. : Estetika a filozofia umenia Svätopluka Štúra. Prešov: FF PU, ISBN 978-80-555-1878-7.

The starting point for studying the Croatian constitutional democracy is the adoption of the Constitution of the Republic of Croatia on 22 December 1990. The said Constitution defines the system of government as semi-presidential and its authors state as their model the Constitution of the Fifth Republic. However, the importing, in 1990, of French constitutional provisions was not neutral since the original French constitutional text was stripped of institutional obstacles, constitutional institutions for opposing the will of the President of the (...) Republic, constitutional-law conditions for the Prime Minister's primacy in the political system in case of co-habitation and discrepancies between the parliamentary and the presidential majority. The text was complemented by constitutional norms unknown to the original. French constitutional norms had to be put to good use, interpreted in line with and legally adapted to the desired political goal, i.e., the establishment of an effective state government in which the primacy of the President of the Republic would assert itself over both the Government and the legislature. The myth on the semi-presidential system was drawn on for both the adoption of the provisions regulating the organisation of government in the 1990 Constitution of the Republic of Croatia and their amendment in 2000. (shrink)